Travna Smjesa Sport Premium 800g

Mješavine Laura, Sport, Adria … možete sijati od ranog proljeća do jeseni osiguravajući pri tome u periodima suše konstantnu vlažnost posijane površine, a sve to do momenta formiranja travnjaka, visine oko 5 cm. Potrebno je oko 2,5-3 kg mješavine sjemena na 100 m2. Najjednostavnije je podijeliti površinu na manje dijelove, te raspodijeliti sjeme na jednaki broj dijelova. Polovinu sjemena predviđenu za jednu sekciju sijati s lijeva na desno sekcije, a drugu polovicu okomito na prvi smjer sijanja (sjetva u križ). Takav način sjetve će doprinijeti ujednačenosti zasijane površine. Posijano sjeme je potrebno prekriti tankim slojem zemlje ili supstrata, odnosno ugrabljati na dubinu 1 cm, te lagano povaljati zasijanu površinu.˝

Stare prorjeđene travnjake ili nejednoliko niknule dijelove novog travnjaka, prorijeđena mjesta nadosijavamo posebnom mješavinom za nadosijavanje (Miagra – travna smjesa S/G) ili istom mješavinom kojom je travnjak zasijan. Nadosijavanje se vrši u proljeće ili jesen, i to nakon prozračivanja travnjaka, a na isti način kao i sjetva novog travnjaka.

Travnjak treba prihranjivati najmanje jednom u rano proljeće, jednom početkom ljeta i jednom u jesen. Gnojiva koja koristimo u proljeće i ljeto trabaju imati više dušika ( N ) radi poticanja rasta i boje (KAN, NPK 20-10-10 i sl.). Najbolje vrijeme za prihranu mineralnim gnojivama je prije kiše ili zalijevanja. tlo.

Prvu košnju obaviti nakon što je trava dostigla visinu od 6-8 cm. Visinu košnje postepeno snižavamo do idealne visine trave 3-3,5 cm. Kositi treba redovito, ali ne odstraniti više od jedne trećine visine trave. Nekoliko zadnjih košnji na kraju godine postepeno povisivati visinu košnje. To se preporučuje i u sušnijim ljetnim mjesecima. Posljednji puta kositi početkom studenog da trava ne ostane previsoka, jer bi zimi pod dugotrajnim snijegom mogla istrunuti. Ukoliko često kosite, otkos može ostati na travnjaku (mala količina pokošene mase), a ako ne kosite često poželjno je ukloniti otkos (velika količina pokošene mase) i kompostirati ga ili koristiti kao “mulch”.

• Korovi: Jednogodišnji korovi su uobičajeni na novozasijanim površinama i nestaju redovnom košnjom. Višegodišnji korovi se pojavljuju na svim travnjacima i često ne nestaju samo košenjem već ih je potrebno tretirati herbicidima. Uskolisni korovi (korovske trave) ne mogu se uništeni selektivnim herbicidima. Jedini efikasan način uništenja je čupanje zajedno s korijenom ili izrezivanje nožem oštrog vrha. Mahovina je obično jedan od najvećih problema koji može biti uzrokovan mnogim faktorima (pomanjkanje gnojiva, preniska košnja, loša drenaža, prevelika zasjenjenost, lišće s drveća, prezbijeno tlo uslijed prekomjernog valjanja, prekiselo tlo, premali plodni sloj tla…)
Problem mahovine se može riješiti jedino otklanjanjem uzroka njene pojave, a moguće ju je suzbiti korištenjem odgovarajućih sredstava na bazi zelene galice.

Na nedostatak vlage u tlu najosjetljiviji je tek zasijni travnjak. U sušnom periodu potrebno je osigurati navodnjavanje, jer se korijen nalazi u površinskom sloju tla, do 20 cm. Navodnjavanje se provodi prema potrebi, u ranim jutarnjim satima ili kasno poslije podne, u tolikoj mjeri da voda prodre u zonu korijena. Takvo navodnjavanje omogućuje dublje ukorjenjavanje biljaka.

Prozračivati travnjak je potrebno najmanje jednom godišnje u proljeće i to posebnom vrstom grablji za prozračivanje travnjaka ili strojem (“verticutter”). Time uklanjamo mrtvu organsku tvar sa površine tla, te otvaramo prolaze za zrak, vodu i hranjiva u zonu korijena.
Prozračivanje se može napraviti i vilama ili pirunom ili posebnim strojevima sa valjkom sa šiljcima.

Prije valjanja očistiti površinu. Valjak ne smije biti pretežak i može se upotrijebiti samo kada je površina tla suha radi boljeg dovođenja vode iz dubljih slojeva tla, te ga nije poželjno koristiti za ravnanje površine travnjaka. Ukoliko kosilica koja se koristi ima ugrađeni valjak, posebno valjanje nije potrebno.